1Kako se određuje obveznik javne usluge?
Obveznik javne usluge odnosno korisnik određen je člankom 70. stavkom 1.
Zakona koji propisuje da je korisnik javne usluge na području pružanja usluge
(u daljnjem tekstu: korisnik usluge) vlasnik nekretnine odnosno vlasnik
posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela
nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine
obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio
davatelja usluge ili stvarni korisnik nekretnine.
2Kako se određuje cijena javne usluge?
Prema odredbi članka 75. Zakona propisano je da se cijena javne usluge plaća
radi pokrića troškova pružanja javne usluge, a strukturu cijene javne usluge čini:
1. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i
2. cijena obvezne minimalne javne usluge.
Korisnik javne usluge dužan je platiti cijenu obvezne minimalne usluge uvećanu za cijenu za količinu predanog miješanog komunalnog otpada. Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge sukladno odredbi članka 66. Zakona mora između ostalog biti određen iznos cijene obvezne minimalne javne usluge (paušala) s obrazloženjem načina na koji je određena. Člankom 77. Zakona propisano je da je Cjenik javne usluge (u daljnjem tekstu: Cjenik) opći akt koji, na temelju Odluke iz članka 66. Zakona, donosi davatelj usluge O prijedlogu cjenika s obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne minimalne javne usluga provodi se prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana . Prije primjene cjenika odnosno primjene izmjene cjenika izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi mora dati suglasnost. Cijena javne usluge mora poticati korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad. Davatelj usluge na svojim mrežnim stranicama dužan je obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostaviti ovom Ministarstvu. Člankom 137. stavkom 1. Zakona propisano je da nadzor nad primjenom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu javne usluge potrošačima provode tržišni inspektori Državnog inspektorata. Prijava se može podnijeti na sljedećoj mrežnoj poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83
1. cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i
2. cijena obvezne minimalne javne usluge.
Korisnik javne usluge dužan je platiti cijenu obvezne minimalne usluge uvećanu za cijenu za količinu predanog miješanog komunalnog otpada. Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge sukladno odredbi članka 66. Zakona mora između ostalog biti određen iznos cijene obvezne minimalne javne usluge (paušala) s obrazloženjem načina na koji je određena. Člankom 77. Zakona propisano je da je Cjenik javne usluge (u daljnjem tekstu: Cjenik) opći akt koji, na temelju Odluke iz članka 66. Zakona, donosi davatelj usluge O prijedlogu cjenika s obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne minimalne javne usluga provodi se prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana . Prije primjene cjenika odnosno primjene izmjene cjenika izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi mora dati suglasnost. Cijena javne usluge mora poticati korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad. Davatelj usluge na svojim mrežnim stranicama dužan je obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostaviti ovom Ministarstvu. Člankom 137. stavkom 1. Zakona propisano je da nadzor nad primjenom Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu javne usluge potrošačima provode tržišni inspektori Državnog inspektorata. Prijava se može podnijeti na sljedećoj mrežnoj poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83
3Gdje je propisan obračun cijene za količinu predanog miješanog otpada?
Propisan je u Dodatku IV Zakona, koji glasi:
1. Kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određen volumen spremnika i
broj pražnjenja spremnika, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog
komunalnog otpada određuje se prema izrazu:
C = JCV × BP × U
3
pri čemu je:
C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada
izražena u kunama
JCV – jedinična cijena za pražnjenje volumena spremnika miješanog
komunalnog otpada izražena u kunama sukladno cjeniku
BP – broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom
razdoblju sukladno podacima u Evidenciji
U – udio korisnika usluge u korištenju spremnika.
2. Kad je Odlukom kao kriterij količine otpada određena masa predanog
otpada, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog
otpada određuje se prema izrazu:
C = JCM × ZM × U
pri čemu je:
C – cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada
izražena u kunama
JCM – jedinična cijena za masu preuzetog miješanog komunalnog otpada
izražena u kunama po kilogramu sukladno cjeniku
ZM – zbroj masa miješanog komunalnog otpada preuzetih u obračunskom
razdoblju izraženo u kilogramima sukladno podacima u Evidenciji
U – udio korisnika usluge.
4Razlikuje li Zakon više kategorija korisnika javne usluge i ako razlikuje koje su to kategorije i kako se određuju?
Sukladno odredbama članka 70. stavka 2. Zakona korisnici javne usluge ovisno
o načinu korištenja nekretnine, trajno ili povremeno, u svrhu stanovanja
(vlasnici stanova, kuća, nekretnina za odmor) ili u svrhu obavljanja djelatnosti
ili druge svrhe, razvrstavaju se u kategoriju:
1. korisnika kućanstvo ili
2. korisnika koji nije kućanstvo (drugi izvori komunalnog otpada).
Korisnik javne usluge koji nekretninu koristi u svrhu obavljanja djelatnosti, što uključuje i iznajmljivače koji kao fizičke osobe pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu sukladno Zakonu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost razvrstava se u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.
1. korisnika kućanstvo ili
2. korisnika koji nije kućanstvo (drugi izvori komunalnog otpada).
Korisnik javne usluge koji nekretninu koristi u svrhu obavljanja djelatnosti, što uključuje i iznajmljivače koji kao fizičke osobe pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu sukladno Zakonu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost razvrstava se u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo.
5Postoji li zakonska obveza plaćanja cijene minimalne javne usluge za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo (iznajmljivač) tijekom cijele godine iako korisnik javne usluge djelatnost obavlja samo nekoliko mjeseci tijekom godine ?
Člankom 76. stavkom 2. Zakona propisano je kako je cijena obvezne minimalne
javne usluge dio cijene javne usluge. Ako se na istom obračunskom mjestu isti
korisnik može razvrstati i u kategoriju kućanstvo i u kategoriju korisnika koji
nije kućanstvo, onda je korisnik dužan plaćati samo cijenu obvezne minimalne
javne usluge obračunatu za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo što je
propisano stavkom 4. istoga članka Zakona. Člankom 74. stavkom 1. Zakona
propisano je da je Izjava o načinu korištenja javne usluge je obrazac kojim se
korisnik usluge i davatelj usluge usuglašavaju o bitnim sastojcima ugovora.
Stavkom 8. istog članka Zakona propisano je da je o svakoj promjeni podataka
iz Izjave korisnik usluge dužan obavijestiti davatelja usluge u roku od 15 dana
od dana kad je nastupila promjena, kao i o svakoj drugoj namjeravanoj promjeni
podataka iz Izjave u roku od 15 dana prije dana od kojeg će se primjenjivati
namjeravana promjena.
Slijedom navedenog, cijena minimalne javne usluge se plaća cijele godine,
međutim ukoliko se na istom obračunskom mjestu isti korisnik usluge može
razvrstati i u kategoriju kućanstvo i nekućanstvo (privatni iznajmljivači, koji
obavljaju djelatnost sezonski), taj korisnik je dužan plaćati cijenu minimalne
javne usluge za kategoriju nekućanstvo. S obzirom na to da se djelatnost
5
iznajmljivanja ne obavlja tijekom cijele godine, već u dijelu godine, potrebno
je usuglasiti s davateljem usluge način korištenja javne usluge putem obrasca
Izjave o načinu korištenja javne usluge, te namjeravanim promjenama
kategorije iz korisnik koji nije kućanstvo (u periodu kada se iznajmljuje) u
korisnik kućanstva (u periodu kada se ne iznajmljuje) i obratno, pravovremeno,
u zakonskom roku od 15 dana od kojeg će se primjenjivati namjeravana
promjena.
6Može li davatelj javne usluge povećati cijene sakupljanja komunalnog otpada?
Člankom 77. Zakona propisano je da je Cjenik javne usluge (u daljnjem tekstu:
Cjenik) opći akt koji, na temelju Odluke iz članka 66. Zakona, donosi davatelj
usluge.
Stavak 3. istog članka Zakona propisuje da je davatelj usluge dužan provesti
prethodno javno savjetovanje od najmanje 30 dana o prijedlogu cjenika s
obrazloženjem cijene i izmjene cijene te s obrazloženjem načina na koji je
određena cijena obvezne minimalne javne usluge. Sukladno stavku 5. istog
članka Zakona davatelj usluge dužan je prije primjene cjenika odnosno primjene
izmjene cjenika zatražiti suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave
odnosno Grada Zagreba na koju se cjenik odnosi.
Člankom 77. stavkom 9. Zakona propisano je da je izvršno tijelo jedinice
lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno, prije nego je dana
suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, provjeriti da
je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom te da predložene cijene potiču
korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad, reciklabilni komunalni otpad,
glomazni otpad i opasni komunalni otpad od miješanog komunalnog otpada te
da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad, te se o provjerenom očitovati, a
sukladno stavku 10. istog članka Zakona Cjenik ili izmjene Cjenika ne mogu se
primijeniti bez očitovanja iz stavka 9. istog članka i suglasnosti iz stavka 5. istog
članka.
Člankom 77. stavkom 11. Zakona propisano je da je davatelj usluge dužan
očitovanje iz stavka 9. istog članka i suglasnost iz stavka 5. istog članka Zakona
objaviti u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim
stranicama te obavijestiti korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana
prije dana primjene cjenika i u istom roku cjenik dostaviti ovom Ministarstvu.
Slijedom navedenog, davatelj usluge može povećati cijene usluge sakupljanja
komunalnog otpada, ali je prije primjene istog dužan provesti prethodno javno
savjetovanje od najmanje 30 dana o prijedlogu Cjenika s obrazloženjem cijene
i izmjene cijene, te s obrazloženjem načina na koji je određena cijena obvezne
minimalne javne usluge. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je dužno,
prije nego da suglasnost na prijedlog Cjenika odnosno prijedlog izmjene
Cjenika, provjeriti da je prijedlog Cjenika u skladu sa Zakonom, te da
predložene cijene potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biootpad,
reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i opasni komunalni otpad od
miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira
biootpad, te se o tome očitovati. Davatelj usluge ne može primijeniti Cjenik ili
izmjene Cjenika bez očitovanja i suglasnosti izvršnog tijela jedinice lokalne
samouprave na koju se odnosi primjena Cjenika.
Davatelj usluge dužan je očitovanje i suglasnost objaviti u službenom glasniku
jedinice lokalne samouprave i na svojim mrežnim stranicama te obavijestiti
korisnika usluge o cjeniku i izmjeni cjenika 15 dana prije dana primjene cjenika
i u istom roku cjenik dostaviti ovom Ministarstvu.
7Postoji li zakonska obveza plaćanja javne usluge tijekom cijele godine za vlasnike vikendica, odnosno nekretnina koje se ne koriste cijelu godinu?
Članak 70. stavak 1. Zakona propisuje da je korisnik javne usluge na području
pružanja usluge (dalje: korisnik usluge) vlasnik nekretnine odnosno vlasnik
posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno posebnog dijela
nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine
obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio
davatelja usluge ili stvarni korisnik nekretnine.
Člankom 71. stavkom 1. Zakona propisano je da nekretnina koja se trajno ne
koristi je nekretnina koja se u razdoblju od najmanje 12 mjeseci ne koristi za
stanovanje ili nije pogodna za stanovanje, boravak ili obavljanje djelatnosti,
odnosno nije useljiva. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se trajno
nekorištenje nekretnine utvrđuje na temelju očitovanja vlasnika nekretnine, a
dokazuje se temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne
energije ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način uključujući očevid
lokacije.
Sukladno navedenom, obveznik plaćanja javne usluge je vlasnik nekretnine
koja se koristi, neovisno o vremenskom periodu korištenja iste, osim u slučaju
propisane iznimke prijenosa obveze te kad se radi o nekretnini koja se trajno ne
koristi. U obračunskom razdoblju kada se nekretnina ne koristi, a u slučaju kada
se ne radi o nekretnini koja se trajno ne koristi, cijena javne usluge trebala bi
sadržavati samo cijenu obvezne minimalne javne usluge, dok cijena za količinu
predanog miješanog komunalnog otpada se ne obračunava, odnosno iznosi 0.
8Kako se dokazuje da se nekretnina trajno ne koristi?
Člankom 71. stavkom 1. Zakona propisano je da nekretnina koja se trajno ne
koristi je nekretnina koja se u razdoblju od najmanje 12 mjeseci ne koristi za
stanovanje ili nije pogodna za stanovanje, boravak ili obavljanje djelatnosti,
odnosno nije useljiva. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se trajno
nekorištenje nekretnine utvrđuje na temelju očitovanja vlasnika nekretnine, a
dokazuje se temeljem podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne
energije ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući način uključujući očevid
lokacije.
Ukoliko se radi o nekretnini koja se trajno ne koristi potrebno je o tome
obavijestiti davatelja javne usluge i dostaviti dokaze, očitanja mjernih uređaja
za potrošnju električne energije ili plina ili pitke vode ili na drugi odgovarajući
način dokazati da se nekretnina trajno ne koristi.
9Postoji li zakonska obveza plaćanja javne usluge za nekretninu koja se trajno ne koristi?
Člankom 70. stavkom 4. točkom 5. Zakona propisano je da je korisnik usluge
dužan platiti davatelju usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i
obračunsko razdoblje, osim za obračunsko mjesto na kojem je nekretnina koja
se trajno ne koristi.
Slijedom navedenog, ne postoji zakonska obveza plaćanja javne usluge
sakupljanja komunalnog otpada za nekretninu koje se trajno ne koriste.
10Postoji li obveza davatelja javne usluge da osigura korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog otpada?
Člankom 4. stavkom 1. točkom 77. Zakona spremnik je definiran kao posuda,
kanistar, kontejner, bačva, kutija, vreća i drugi odgovarajući spremnik koji
sprječava rasipanje, razlijevanje odnosno ispuštanje otpada u okoliš.
Člankom 69. stavkom 1. točkom 4. Zakona propisano je da je davatelj usluge
dužan osigurati korisniku usluge spremnike za primopredaju komunalnog
otpada.
Slijedom navedenog, davatelj usluge dužan je korisniku usluge u sklopu javne
usluge osigurati spremnike za primopredaju komunalnog otpada, bez naknade.
11Što sve uključuje javna usluga?
Člankom 64. stavkom 1. Zakona propisano je da javna usluga sakupljanja
komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje komunalnog otpada na
području pružanja javne usluge putem spremnika od pojedinog korisnika i
prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvoga otpada.
Stavkom 3. istog članka Zakona propisano je da javna usluga uključuje sljedeće
usluge:
– uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:
1. miješanog komunalnog otpada
2. biootpada
3. reciklabilnog komunalnog otpada i
4. glomaznog otpada jednom godišnje te
– uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu
– uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.
– uslugu prikupljanja na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge:
1. miješanog komunalnog otpada
2. biootpada
3. reciklabilnog komunalnog otpada i
4. glomaznog otpada jednom godišnje te
– uslugu preuzimanja otpada u reciklažnom dvorištu
– uslugu prijevoza i predaje otpada ovlaštenoj osobi.
12Na koji način se određuje udio u spremniku u višestambenim objektima, kada više korisnika koristi zajednički spremnik?
Člankom 66. stavkom 1. Zakona propisano je da Predstavničko tijelo jedinice
lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge donosi odluku (dalje:
Odluka) koja između ostalog sadrži i odredbe o načinu određivanja udjela
korisnika usluge u slučaju kada korisnici usluge kućanstva i pravne osobe ili
fizičke osobe - obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum
o njihovim udjelima i odredbe o načinu korištenja zajedničkog spremnika..
Sukladno članku 75. stavku 3. i 4. Zakona, kad jedan korisnik usluge samostalno
koristi spremnik, udio korisnika usluge u korištenju spremnika je jedan. Kad
više korisnika usluge zajednički koriste spremnik, zbroj udjela svih korisnika,
određenih međusobnim sporazumom ili prijedlogom davatelja usluge, mora
iznositi jedan.
Člankom 74. stavkom 6. točkom 2. Zakona je određeno kada više korisnika
usluge koristi zajednički spremnik, a među korisnicima usluge nije postignut
dogovor o udjelima korištenja zajedničkog spremnika tako da zbroj svih udjela
čini jedan, primjenjuje se udio korisnika usluge u korištenju zajedničkog
spremnika koji je u Izjavi naveo davatelj usluge.
Slijedom navedenog, u višestambenim objektima u kojima više korisnika
(suvlasnika) koristi zajednički spremnik cijena minimalne javne usluge
jedinstvena je za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika
kućanstvo, svi suvlasnici odnosno korisnici usluge plaćaju jednaku cijenu
minimalne javne usluge uvećanu za cijenu količine predanog miješanog
komunalnog otpada.
Zbroj udjela svih korisnika, mora biti određen međusobnim sporazumom, a ako
isti nije postignut koristi se prijedlog davatelja javne usluge koji mora biti
sukladan Odluci i mora iznositi jedan.
13Kome se obratiti u slučaju nezadovoljstva cijenom i/ili javnom uslugom sakupljanja komunalnog otpada?
Člankom 66. stavkom 1. Zakona propisano je da Predstavničko tijelo jedinice
lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge donosi odluku (dalje:
Odluka) koja između ostalog sadrži i odredbe o načinu podnošenja prigovora i
postupanju po prigovoru građana na neugodu uzrokovanu sustavom sakupljanja
komunalnog otpada.
Člankom 137. stavkom 1. Zakona propisano je da nadzor nad primjenom
Zakona i propisa donesenih na temelju Zakona, u dijelu koji se odnosi na
obračun i naplatu javne usluge potrošačima provode tržišni inspektori Državnog
inspektorata.
Ako korisnik smatra da obračun cijene javne usluge nije u skladu sa Zakonom,
treba se obratit tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata Republike Hrvatske
na poveznici https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83, dok se za ostala pitanja
u svezi nadzora provedbe javne usluge potrebno obratiti službi nadležnoj za
komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalno redarstvo).
Ako postoji sporni dio računa za javnu uslugu, može koristiti prava propisana
posebnim propisom koji uređuje zaštitu potrošača, kao što je izjavljivanje
prigovora na sporni dio računa za javnu uslugu.